Predstavnica NVO CAZAS, Sanja Šišović, navela je da je Istraživanje o zadovoljstvu korisnika zdravstvenog sistema pruženim uslugama za njihove potrebe realizovao Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) početkom godine. Šišović je istakla da je Istraživanje pokazalo da većina ispitanika smatra da se u posljednje vrijeme sistem zdravstvene zaštite odnosno, kako je kazala, kvalitet pruženih usluga u zdravstvu „ili veoma povećao ili se uglavnom poboljšao“.

„To ukazuje na to da građani primjećuju i doživljavaju u praksi reforme i poboljšanja, kako na primarnom, sekundarnom ili tercijarnom nivou zdravstvene zaštite“, rekla je Šišović. Podaci iz istraživanja koji su, kako je kazala, zabrinjavajući, ukazuju na to da oko 40 odsto ispitanika ne zna kome bi se obratilo ukoliko bi neko njihovo pravo kao pacijenta bilo ugroženo.

„Oko 41 odsto ispitanika, čak i ukoliko zna kome bi se obratilo, smatra da njegovo žaljenje na to da njegovo pravo kao pacijenta nije ispoštovano ne bi dovelo do određenog rezultata. To nam jasno ukazuje da moramo unaprijediti sistem zaštite prava pacijenata u Crnoj Gori i možda pronaći neki drugi mehanizam za promociju Institucije zaštitnika“, rekla je Šišović. Prema njenim riječima, više od polovine ispitanika je kazalo da je, ili imalo situaciju, ili da zna nekoga ko je dao novac nekome da bi mogao da ostvari pravo na zdravstvenu uslugu.

„Konkretno, na pitanje da li znaju neki slučaj da je neko nekome za neku uslugu u zdravstvu dao novac 19,3 odsto ispitanika je odgovorilo da zna mnogo takvih slučajeva, 30,2 odsto ispitanika je reklo da zna nekoliko takvih slučajeva, dok je 28, 8 odsto ispitanika čulo za takve slučajeva, ali nije imalo lično iskustvo“, rekla je Šišović.

Direktorica Direktorata za zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravlja, Alma Drešević, istakla je da je zdravstveni resor pokazao značaj nevladinog sektora i važnost međusektorske saradnje kroz, kako je rekla, obavezno učešće predstavnika NVO u radnim tijelima kao što su Nacionalni koordinacioni savjet za alkohol, učešće u izradi Strategije za mentalno zdravlje, Protokola o prepoznavanju i prevenciji nasilja nad djecom u saradnji sa UNICEF-om.

„U skladu sa Nacionalnom strategijom za borbu protiv HIV/AIDS-a od 2015. do 2020. godine, Ministarstvo zdravlja je za ovu godinu opredijelilo stotinu hiljada eura kao podršku preventivnim servisima i drugim prioritnetnim aktivnostima u ovoj oblasti za NVO koje su aktivne u oblasti rada sa ključnim populacijama pod povećanim rizikom od infekcije HIV/AIDS-om“, istakla je Drešević. Ona je rekla da su tokom prošle i ove godine ostvareni značajni projekti kao što su uvođenje elektronskih servisa, kreiranje nove liste ljekova i otvaranja Centra za autizam.

„Izvještaj Evropskog zdravstvenog potrošačkog indeksa potvrdio je da je crnogorski zdravstveni sistem napredovao za devet mjesta u odnosu na prethodnu godinu i zabilježio najznačajniji uspon u odnosu na ostale rangirane zdravstvene sisteme. Zadovoljstvo mi je da istaknem i da poslednja domaća istraživanja o povjerenju, zdravstveni sistem kotiraju visoko na ljestvici onih kojima se vjeruje“, saopštila je Drešević.

Zamjenica šefa Odsjeka za saradnju Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori, Audrone Urbonaviciute, istakla je da je uloga organizacija građanskog društva u zdravstvenom sistemu od ključne važnosti, jer te organizacije, kako je rekla, obično pružaju servise i preventivne programa, kojih nema u okviru sistema.

„Od ključne važnosti je da razvijemo jasne mehanizme za saradnju i održivo partnerstvo između nacionalnih, državnih institucija i organizacija građanskog društva. Zaštita prava pacijenata, kao jedna od najvažnijih oblasti Poglavlja 28, je jedna od ključnih važnosti na putu do pridruživanja EU“, kazala je Urbonaviciute.

Izvršni direktor CAZAS-a, Mišo Pejković, kazao je da važno jačanje partnerskog dijaloga i saradnje između vladinog i NVO sektora u oblasti zdravstva, i da se, kako je rekao, dodatno osnaže i ojačaju organizacije civilnog društva da bi sistem zdravstvene zaštite bio efikasniji i više okrenut potrebamapacijenta. Pejković smatra da zdravo društvo doprinosi zdravoj ekonomiji, politici i zdravom sistemu.

„Obezbjeđivanje zdravog života i blagostanja za ljude svih generacija jedna je od obaveza preuzetih potpisivanjem i prihvatanjem ciljeva održivog razvoja. To podrazumijeva i osnaživanje kapaciteta svih zemalja, a posebno zemalja u razvoju za upravljanje nacionalnim i globalnim zdravstvenim rizicima i sistemima“, ocijenio je Pejković.

Šefica kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori, Mina Brajović, navela je da epidemiološki podaci pokazuju da u Crnoj Gori svaka druga osoba umire od kardio-vaskularnih oboljenja, a svaka četvrta od malignih.

„Rezultati najnovijeg istraživanja pokazuju da postoji epidemija gojaznosti u populaciji djevojčica i dječaka i da se Crna Gora nalazi na samom vrhu te liste. Podaci su ukazali da 37 odsto dječaka i 30 odsto djevojčica ima prekomjernu kilažu. Kada govorimo o epidemiologiji, moramo da pomenemo činjenicu da raste broj pušača, preko 34, 35 odsto. Zabrinjavajuće je da je sve više mladih ljudi koji puše i koji konzumiraju alkohol“, objasnila je Brajović.

Efikasna kontrola hroničnih nezaraznih bolesti je, kako smatra, put održivog razvoja svake zemlje i svakog društva.

„Alarmantno je da se 70 do 80 procenata zdravstvenog budžeta zapravo odliva na zbrinjavanje hroničnih nezaraznih bolesti. Ulaganje u prevenciju je zapravo put zdravlja“, istakla je Brajović.

Indeks dostupnosti zdravstvenih usluga u Crnoj Gori je 54, što je, kako je rekla, značajno niže od prosjeka na globalnom nivou, koji iznosi 64.

„U regionu Evrope iznosi 73, ali je takođe značajno niži u odnosu na ono što vidimo u zemljama Jugoistočne Evrope. Sa druge strane, kada je riječ o nivou finansijske zaštite u Crnoj Gori, privatna plaćanja iznose preko 40 odsto. A preporuka Svjetske zdravstvene organizacije je da taj nivo privatnih plaćanja bude do nekih 15 odsto“, kazala je Brajović.

Ona je takođe istakla je da zdravlje, kao najznačajniji resurs pojedinca i ukupnog društva, u izuzetno mobilnom, globalizovanom i povezanom svijetu koji odlikuje mnoštvo izazova – klimatske promjene, epidemija hroničnih oboljenja, konflikti, migracije, starenje populacije – oblikuju socijalne, ekološke I ekonomske determinante koje se nalaze van domašaja zdravstvenog sistema.

Prema riječima gđe Brajović, zdravlje je moguće očuvati i smanjiti nejednakosti samo ukoliko se bude djelovalo u duhu Evropske politike za zdravlje SZO : Zdravlje 2020, koja insistira na promovisanju multisektorske saradnje i angađmanu cjelokupnog društva. Brajović je ocijenila da, paralelno sa stvaranjem široke alijanse partnera u funkciji zdravlja – javnog i privatnog sektora, NVO, akademije i građana – neophodno je raditi na jačanju zdravstvenog sistema sa fokusom na primarnoj zdravstvenoj zaštiti, koji će biti po mjeri građanina i njegovih potreba, umjesto da je fokusiran na bolesti i promovisati integrisano pružanje servisa. Također, Brajović je upoznala je učesnike skupa da je na nedavno održnom sastanku visokog nivoa u Španiji o ulozi zdravstvenog sistema u kontroli hroničnih oboljenja SZO direktorka za Evropu potencirala da je « SZO ohrabrena političkom posvećenošću premijera i Vlade CG da kroz djelovanje Nacionalnog savjeta za kontrolu hroničnih oboljenja obezbijedi koherentnost sektorskih politika, i sinergijsko djelovanje različitih sektora usmjeri na efikasniju kontrolu riziko faktora – pušenje, štetna upotreba alkohola, prekomjerni unos soli, nedovoljna fizička aktivnost – radi smanjivanja prijevremenog mortaliteta i obolijevanja od HNB. “

Ona je istakla da su u Crnoj Gori popravljeni određeni vitalni zdravstveni indikatori kao što je produženje očekivanog trajanja života.

Konferencija je završni događaj projekta „HealthUP - Doprinos organizacija civilnog društva jačanju partnerskog dijaloga i saradnje između vladinog i nevladinog sektora u oblasti zdravstva“ koji realizuju NVO CAZAS, SOS telefon za djecu i žene žrtve nasilja Podgorica i Udruženje Roditelji, a podržava Delegacija EU u Crnoj Gori.