Tema o odlaganju zadataka ili obaveza za kasnije može se činiti kao nešto beznačajno ili čak smiješno, međutim dugoročno odlaganje obaveza može imati ozbiljne posledice na produktivnost, kreativnost i mentalno zdravlje. Jer uz odlaganje obaveza javlja se osjećaj krivice i stres. O ovoj veoma aktuelnoj temi i rasprostranjenoj pojavi među mladima razgovarali smo sa psihoterapeutkinjom mr Nenom Mitrović.
Neminovnost potrebe za adekvatnom brigom o mentalnom zdravlju raste kroz period odrastanja, a adolescencija kao jedna od očekivanih razvojnih kriza u životu svake osobe predstavlja plodno tlo za probleme u ovoj oblasti.
Prema Svjetskom zdravstvenom izvještaju (2001), oko 28% tereta nezaraznih bolesti je sekundarno izazvano netretiranim psihološkim stanjima, otuda i ekspanzija psihosomatskih oboljenja u današnjici.
Život generacija XI vijeka drastično je drugačiji od onog koji su imali njihovi roditelji. Mnogo toga se promijenilo, pojavile su se nove opasnosti i prednosti dok su neke koje su ranije postojale nestale. Šta je to što oblikuje život mladih danas?
Podaci prikupljani prilikom kreiranja Strategije mladih u Crnoj Gori do 2021. godine pokazuju da više od polovine mladih u Crnoj Gori ne vjeruje da može uticati na procese u zajednici, kao ni na donošenje odluka u istoj. Većina izjavljuje da nije upoznata koji vidovi aktivizma postoje. Nasuprot tome, dvije trećine mladih je makar jednom učestvovala u nekoj humanitarnoj ili volonterskoj akciji.
Brigu o sebi možemo razumjeti na mnogo načina – od toga kako se hranimo do toga koliko je bezbjedno auto koje vozimo i kolikom brzinom vozimo. Pojam „briga o sebi“ odnosi se na mnogo toga a uključuje sve ono što radimo za sebe kako bismo ostali psihički, fizički i emocionalno zdravi. Dakle, opšte blagostanje čovjeka u njegovoj svakodnevnici.