Najveći problem predstavlja manjak kvalitetnog rada sa mladim ljudima u Crnoj Gori, usljed nedovoljno razvijenog sistema podrške mladim ljudima koji počinju da eksperimentišu sa psihoaktivnim supstancama u sve ranijem uzrastu.

Prema podacima Instituta za javno zdravlje Crne Gore, prikupljenim tokom ESPAD istraživanja među srednjoškolcima u Crnoj Gori u 2015. godini, 72 odsto učenika smatra da je alkohol vrlo lako dostupan mladima, a 27 odsto njih da je i marihuana vrlo lako dostupna, dok skoro svaki peti učenik navodi isto i za ekstazi. Pored toga, 78 odsto maloljetnika navodi da su probali alkohol, a 40 odsto i da su pili u prethodnih 30 dana. Takođe, 10 odsto njih je navelo da je koristilo droge.

Neophno je ubrzano raditi na podizanju nivoa preventivnih aktivnosti prema mladima, u odnosu na zloupotrebu sve tri navedene psiho-aktivne supstance kao i promociji zdravih stilova života.

Postojeći servisi za mlade veoma malo prilagođeni njihovim potrebama, nivo stigme i diskriminacije mladih ljudi koji traže pomoć je izuzetno visok, što direktno utiče na opadanje onih koji se obraćaju institucijama sistema, odnosno na povećanje broja onih koji imaju sve veći problem sa zloupotrebom psihoaktivnih supstanci i koji se obraćaju organizacijama civilnog društva.

Implementaciji nacionalnih strategija za kontrolu pušenja i alkohola nedostaje strateški pristup i veći angažman svih ključnih igrača, prevashodno relevantnih institucija ali i civilnog društva. Implementacija zakona i propisa u ovoj oblasti je loša i zahtijeva značajna poboljšanja, prevashodno u dijelu boljeg inspekcijskog nadzora i boljeg sprovođenja zakona.

Implementacija nacionalne strategije za borbu protiv droga zahtijeva veći nivo liderstva, koordinacije i komunikacije, kako između institucija i vlade, tako i između javnog sektora i civilnog društva.

Važno je da Ministarstvo zdravlja zauzme proaktivniju i vodeću ulogu koja mu po prirodi i pripada, pruži veću podršku i bude sveopšti koordinator ovih napora.

Ono što je do sada viđeno na ovom polju je nažalost manjak liderstva, koordinacije i komunikacije na ovom polju od strane nekada Odjeljenja za droge, a od skoro Odjeljenja za kreiranje politika za sprječavanje zloupotrebe droga, pa samim tim i resornog Ministarstva.

Potrebno je da Ministarstvo zdravlja razmotri vraćanje prvobitno zamišljenog i ustanovljenog mandata ovom Odjeljenju, čije djelovanje je zamišljeno na način da bude sve ono što ono odavno nije a na što kao civilno društvo ukazujemo već neko vrijeme. Zamišljeno na način da funkcioniše kao Nacionalna kancelarija za droge, poput primjera dobre prakse iz regiona i šire, ovo Odjeljenje je učinilo sve da svoju ulogu minimizuje i svede svoj rad na puko kreiranje politika iz ove oblasti, što je za rubriku ‘vjerovali ili ne' i bez sličnog primjera u Evropi.

Zabrinjavajuće su takođe činjenice da su neplanirane trudnoće i abortusi u porastu. Znanje mladih o kontracepciji je na jako nezadovoljavajućem nivou. Vidno je i povećanje broja polnih bolesti među mladima.

Nažalost, još uvijek postoje škole u CG u kojima đaci ne pohađaju predmet Zdravi stilovi života koji sa statusom izbornog predmeta ne može ostvariti svoju osnovnu funkciju – da poveća svijest i znanje mladih o važnosti prevencije i zdravih navika. Kao rezultat toga imamo mladu osobu od 17,18 godina koja osnovna znanja o reproduktivnom zdravlju nalazi na internetu gdje su jako često informacije polovične i neprovjerene.

Kako većina mladih najčešće komunicira sa svojim vršnjacima, značaj vršnjačke edukacije je veliki. Kroz skoro završenu školu zdravih stilova života prošlo je 25 mladih iz CG koji su obučeni za sprovođenje vršnjačke edukacije u svojim lokalnim zajednicama u oblastima prevencije zloupotrebe PAS, HIV/AIDS-a i reproduktivnog zdravlja.

S obzirom na trenutno stanje u obrazovnom sistemu, vršnjačka edukacija predstavlja ključan alat edukacije mladih.

Vjerujemo da će se uskoro krenuti i sa postepenim povećanjem budžetskih izdataka za ovu svrhu u skladu sa nacionalnim strategijama iz ove oblasti usvojenih od strane Vlade i u skladu sa preporukama od strane EU i ostalih ključnih multilateralnih i bilateralnih partnera, kao i obavezama koje smo kao zemlja i društvo preuzeli na sebe.

Bez ovakvog zajedničkog, odgovornog i cjelishodnog pristupa, kao društvo nećemo moći efikasno da odgovorimo na ove izazove i na moguće širenje polno i krvlju prenosivih infekcija, kao i na evidentno povećanje broja korisnika psihoaktivnih supstanci, naročito među mladima.

Na kraju, još jednom podsjećamo na neadekvatne uslove u kojima rade i funkcionišu Klinika za infektivne bolesti i Psihijatrijska klinika u Podgorici, kao i na krajnje ograničene resurse sa kojima raspolaže Specijalna psihijatrijska bolnica u Kotoru.