Aktivizmom se smatra svaki vid skretanja pažnje na određni problem i/ili dio populacije koji ga ima, ali i svaki vid i pokušaj nenasilnog rješavanja istog. To podrazumijeva niz planiranih aktivnosti sa jasno definisanim ciljem i svrhom. Ti ciljevi mogu biti politički, ekonomski, ekološki, društveni, mirovni i drugi. Nosioci ovih radnji odnosno cjelokupnog procesa mogu biti aktivisti kao pojedinci, a mogu biti formalno ili neformalno organizovani. Neformalna grupa aktivista je skupina ljudi koja se spontano okupila i zajedno radi na rješavanju konkretnog problema. Sa druge strane, formalna grupa aktivista može biti neka organizacija koja se bavi problemima neke populacije (npr. LGBTIQ, OSI...) ili niza srodnih problema (npr. zagađenja životne okoline). Ove grupe i njihove aktivnosti su strukturisanije, a njihov aktivizam može imati znatno veći učinak.
Neke od metoda kojima se aktivisti služe su:
• Protesti – javni prigovor na djelovanje koje se smatra nepravilnim
• Peticije – aktiviranje interesnih grupa
• Medijski aktivizam – ukazivanje na problemsku situaciju, podsticanje dijaloga o istom, kao i nuđenje adekvatnih rješenja
• Lobiranje – javno zastupanje i zalaganje kod donosioca oduka
• Umrežavanje sa organizacijama i drugim akterima koji rade na istoj i/ili sličnoj problematici
• Komjuniti bilding (Community building) – uvezivanje pasivnih članova zajednice i buđenje svijesti o zajedničkim izazovima i interesima
Šta je volonterizam?
Volonterizam je jedan od oblika aktivizma. Volonteri obično nisu profesionalci (mada mogu biti) ali prolaze temeljnu selekciju i obuku kako bi se na adekvatan način uključili u neku socijalnu akciju ili aktivnost. Volonteri i volonterke danas igraju sve važniju ulogu u programima za humanitarnu i tehničku pomoć, te promociju ljudskih prava, mira i demokratije. Tri glavne odlike volonterskog rada jesu dobrovoljnost, besplatan rad i solidarnost. Volonteri rade bez naknade, a najčešće iz saosjećajnosti i potrebe da se nekome pomogne. Osim što volonterizam doprinosi rješavanju problema zajednice, benefite od istog imaju i sami volonteri.
Omladinski aktivizam podrazumijeva uključivanje mladih u ove procese ali i zalaganje za teme od značaja za mlade. On znači društveni anganžman grupe mladih ujedinjenih zajedničkom vizijom koja se obično odnosi na unapređenje položaja mladih u nekoj zajednici, državi ili svijetu. Omladinske organizacije najčešće rade na unapređenju života, sticanju neophodnih vještina i donošenja željenih socijalnih promjena. Omladinski aktivizam omogućava sticanje vještina, znanja i informacija, timski rad, širenje interesovanja, vidika i shvatanja, upoznavanje ljudi, putovanje...
Aktivizam mladih najčešće podrazumijeva:
• zajednički poduhvat mladih;
• prilike za sticanje novih stavova, znanja i vještina;
• skup različitih interesovanja, talenata, mogućnosti i potreba (timski rad);
• lični doprinos mladih u ostvarivanju zajedničkih ciljeva i interesa;
• zasnovanost na potrebama mladih;
• mogućnosti za nova iskustva i izazove;
• koristan je mladima i/ ili zajednicama.
Sve u svemu, značaj omladinskog aktivizma je neosporan. Benefite od njega imaju kako mladi, tako i društvo u cjelini. Doprinosi ličnom i profesionalnom razvoju pojedinaca, poboljšanoj vidljivosti mladih i njihovih potreba ali i široj društvenoj zajednici kroz osvješćivanje problema i usvajanje boljih praksi.
Ovaj članak je nastao kao dio projekta "Fokus na vještine" koji je podržan od strane Ministarstva prosvjete.
